Marksizam za razliku od svih primitivnih oblika socijalizma ne vezuje pokret ni za jedan određeni oblik borbe. On prepoznaje najrazličitije oblike borbe; ne „izmišlja“ ih, nego ih širi, organizuje, daje svestan izraz onim oblicima borbe revolucionarnih klasa koji sami nastaju tokom pokreta. On je apsolutno neprijateljski raspoložen prema svim apstraktnim formulama i prema svim doktrinarnim receptima. Marksizam zahteva pažljivo sagledavanje masovne borbe koja je u toku, koja, kako se pokret razvija, kako klasna svest masa raste, kako ekonomske i političke krize postaju akutne, neprekidno rađa nove i raznovrsnije metode odbrane i napada.
Stoga marksizam ne odbacuje bilo koji oblik borbe. On se ni pod kojim okolnostima ne ograničava na oblike borbe koji su mogući i postoje samo u datom trenutku, prepoznajući da novi oblici borbe, nepoznati učesnicima datog perioda, neizbežno nastaju kako se menja data socijalna situacija. U tom pogledu, marksizam uči, ako se možemo tako izraziti, iz prakse masa i ne pretenduje da podučava mase oblicima borbe koje su izmislili „sistematičari“ u izolaciji svojih studija.
Na drugom mestu, marksizam zahteva apsolutno istorijsko ispitivanje pitanja oblika borbe. Ako se ovo pitanje tretira odvojeno od konkretne istorijske situacije, odaje se nerazumevanje osnova dijalektičkog materijalizma. U različitim fazama ekonomske evolucije, u zavisnosti od razlika u političkim, nacionalno-kulturnim, životnim i drugim uslovima, razni oblici borbe dolaze do izražaja i postaju glavni oblici borbe; i s tim u vezi, sekundarni, pomoćni oblici borbe podvrgavaju se promeni. Pokušati odgovoriti sa „da“ ili „ne“ na pitanje treba li koristiti neko posebno sredstvo borbe, bez detaljnog ispitivanja konkretne situacije datog pokreta u datoj fazi njegovog razvoja, znači potpuno napustiti marksističku poziciju.
– Izvod iz: V. I. Lenin, GuerrillaWarfare, 1906; Collected. Works, Vol. 11, 1962
Bonus info: Pisac H. G. Wells naveo je u svom delu „Rat svetova“ zanimljivost da je Lenjin pričao engleski sa irskim akcentom, pošto ga je podučavao učitelj iz Dablina.
![](https://i0.wp.com/rnp-f.org/wp-content/uploads/2022/12/176566904_4329618460391755_8916999223661504110_n.jpg?resize=1024%2C563)
Na slici su Lenjin, Maksim Gorki (iza Lenjina), Lev Mihajlovič Karahan (krajnje levo sa bradom i šeširom), Karl Radek (sa cigaretom), Nikolaj Buharin (sa cigaretom u ruci), Mihail Laševič (u uniformi), Maksim Peškov (iza stuba), Sergej Zorin (sa šeširom), Zinovjev (bela kravata), indijski komunista M.N. Roj (crna kravata i sako), Marija Uljanova (Lenjinova sestra) i Avram Belenki (u sredini sa šeširom). Foto: TheRadical Humanist